Kako i zašto je carica Marija Terezija 1756. godine osnovala Bjelovar

Današnjom pričom o povijesti Bjelovara najavljujemo više tekstova o gradu u koji ste kao planinari, gosti ili turisti, ciljano ili slučajno došli. Objavljivat ćemo ih povremeno, s namjerom da vas upoznamo s nekima od zanimljivijih mjesta u gradu o kojima ponešto trebate znati, ili o događanjima koja se nižu kroz godinu, da lakše spoznate kako ovaj grad na razmeđu Slavonije, Podravine i Moslavine živi.

Ne treba ići daleko u prošlost da biste saznali ponešto o gradu u koji ste ciljano došli ili vas je put tek slučajno nanesao. Kao jedan od najmlađih, Bjelovar je i jedan od rijetkih hrvatskih gradova koji je podigla vojska, u srcu Hrvatske, ipak bliže granici na sjeveru (prema Mađarskoj) nego onoj južnoj prema BIH, što samo po sebi govori o nekadašnjem strateškom pa i političkom značenju ovoga područja.

Odluku o podizanju u prvo vrijeme vojnoga uporišta na današnjoj poziciji grada donijela je velika češka i ugarsko-hrvatska kraljica, jedina žena koja je uspješno vladala Habsburškom monarhijom, i to četiri desetljeća (!) Marija Terezija (1717.-1780.). Jezikom današnjih vojnih analitičara rečeno, Bjelovar je nastao jer se u određenom trenutku, u reorganizaciji Vojne krajine koja je bila granica između Habsburške monarhije odnosno ondašnje Europe i Otomanskog carstva, pojavila potreba za novom vojnom utvrdom-gradom između već postojećih formacija, Križevačke i Đurđevačke pukovnije. Reorganizacija je potrajala 20-ak godina, a izgradnja najprije vojnoga, a potom i administrativnog središta, Bjelovara, počela je 1756. godine. Za sve je na terenu bio zadužen austrijski general Filip Beck, oko središnjega trga na kojemu su bili zasađeni drvoredi lipe i duda (jer su bili korisni!), danas parka, nizale su zgrade uglavnom za vojne potrebe, kuće za oficire. Sve ulice oko parka sjekle su se pod pravim kutom. Tako je i danas Bjelovar užas za brojne vozače automobila, posebno one koji se prvi puta nađu ovdje, jer je na svakih desetak metara u tri reda takvih ulica oko parka pješački prijelaz! Naravno to je raj za hodače!

Reorganizacija Vojne krajine završena je do 1765., počinje ubrzani razvoj grada. Već 1758. postaje sjedište Đurđevačke i Križevačke pukovnije, 1765. u grad se iz Koprivnice seli i varaždinski generalat, iste godine počinje i izgradnja katoličke crkve (dovršena 1771.), grad postaje i crkvena župa, podiže se i pravoslavna crkva (1795.), a boravak vojske, oficira, pridonosi i razvoju ostalih djelatnosti.

Već 1761. otvorena je i prva osnovna škola – zabilježeno je da je u njoj bilo šest učenika! Pristižu obrtnici, trgovci, dozvoljava se i gradnja civilnih kuća. Odlukom svemoćne i visprene carice Bjelovar je 1772.proglašen gradskom općinom s posebnim povlasticama, osniva se i vojna glazba (1736.), pa poštanski ured (1776.). Češki i njemački doseljenici u grad, mahom obrtnici, pokreću u novoosnovanoj tvornici proizvodnju svile 1786. Skori dolazak 19. stoljeća nagovijestio je nove ratove, pa tako i Križevačka i Đurđevačka pukovnija sudjeluju u ratovima protiv Napoleona 1812.-13. u kojima su izgubile preko 400 vojnika.

No osnivanje Bjelovara 1756. nije i prvo spominjanje ovoga imena na ovom lokalitetu. U srednjem vijeku današnje područje grada i okolice bilo je gusto naseljeno na što ukazuju popisi župa Korenovo, Nove i Stare Plavnice, Veliko Trojstvo, Nova Rača (crkva iz 1312.!). Prvi spomen Bjelovara inače nalazi se u državnom arhivu u Budimpešti (dr. Csanki Deszo spominje istoimeno naselje u županiji Rovišće 1420!). Za sve što se tada pa nadalje događalo krivi su Turci. Njihove najezde i razaranja opustošila su naselja, od sedam župa koje se spominju 1334., ostale su tri. Podataka o daljnjem razvoju je malo, tek 1673. na ovom se prostoru spominje naselje Belovec, a u Arhivu Hrvatske na reprodukciji jedne karte iz 17. stoljeća na ovom je mjestu upisan Welovar.

Moglo bi se o povijesti grada još naširoko, ovo su tek osnovni podaci. Spomenimo još jedan ne manje zanimljiv – vladarica i carica Marija Terezija koje je potpisala dekret o podizanju grada, nikada u njemu nije bila! No zato, kasnije, na jednom od manevara, car Franjo Josip II jeste!

Pomakni se na vrh
Follow by Email
Facebook
WhatsApp
FbMessenger
Ova web stranica koristi kolačiće kako bi osigurala ispravno funkcioniranje i bolje korisničko iskustvo. Korištenjem stranice prihvaćate upotrebu nužnih kolačića. Detaljnije
Postavke kolačića
Prihvati
Politika privatnosti i kolačići
Politika privatnosti i kolačići
Cookie name Active

Politika privatnosti

Ova web stranica u vlasništvu je i pod upravom HPD-a "Bilogora" Bjelovar. Poštujemo vašu privatnost i osobne podatke obrađujemo u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i važećim propisima Republike Hrvatske.

Koje podatke prikupljamo

Stranicu možete pregledavati bez navođenja osobnih podataka. Osobne podatke (ime i prezime, adresa e-pošte, kontakt podaci) prikupljamo isključivo kada nam ih dobrovoljno dostavite, primjerice putem kontakt obrasca ili prijave za članstvo u Društvu.

Kolačići

Stranica koristi nužne tehničke kolačiće potrebne za ispravno funkcioniranje. Analitičke i marketinške kolačiće koristimo samo uz vašu suglasnost, a postavke možete promijeniti u svakom trenutku.

Vaša prava

Imate pravo na pristup, ispravak i brisanje vaših osobnih podataka, ograničenje obrade, prigovor i prenosivost podataka, kao i pravo povući danu privolu. Zahtjeve i pitanja možete uputiti na kontakt podatke Društva.

Spremi postavke
Postavke kolačića