Wed, June 12, 2013 - 4:49:27
U sklopu ekspedicije na Kavkaz (Aragatz-Kazbek) tročlana hrvatska ekipa koje će član biti i bilogorski visokogorac Željko Vinković pokušati će od 24. lipnja do 7. srpnja 2013. ispenjati jedan četiritisućnjak Aragatz, najviši vrh Armenije i jedan pettisućnjak Kazbek u Gruziji.Na najvišem vrhu Armenije ekipa će obavljati aklimatizacijski dio uspona, a posjetiti će i pojedine dijelove Armenije.
Republika Armenija je planinska zemlja u južnom Kavkazu, bez pristupa moru, između Crnoga mora i Kaspijskog jezera.
Na zapadu graniči sa Turskom, s Gruzijom na sjeveru, na istoku sa Azerbejdžanom, a na jugu s Iranom i azerbajdžanskom enklavom Nahičevan.
Pedeset posto stanovnika živi u Araratskoj ravnici i riječnim dolinama na nadmorskoj visini nižoj od 1000 m koje zauzimaju samo 10 % površine. Na vijećem dijelu površine prevladavaju visoravni (1400-1800 m n.v.) s među planinskim kotlinama (Sevanska kotlina), iznad kojih se izdižu ugasli vulkani (Aragac, 4090 m) dok su planine na sjeveru i sjeveroistoku države (lanac Malog Kavkaza).
U Armeniji živi 3,3 milijuna stanovnika, od čega su 98 % Armenci, 1,3 % Jezidi, te 0,5 % Rusi. Među značajnijim manjinama su i Asirci, Ukrajinci, Grci, Kurdi, Gruzi i Bjelorusi. U državi žive još i Vlasi, Mordvini, Oseti, Udini, Tati, te rusificirani Poljaci i kavkaski Nijemci. Službeni jezik je indoeuropski armenski jezik, a piše se posebnim armenskim pismom. U širokoj upotrebi je i ruski jezik, pogotovo u obrazovanju, te se često koristi kao neslužbeni drugi jezik zemlje. Armenija ima izrazito veliku dijasporu koja se procjenjuje na osam milijuna Armenaca izvan zemlje. Najveće armenske zajednice imaju Rusija, Francuska, Iran, SAD, Gruzija, Sirija, Libanon, Argentina, Australija, Kanada, Grčka, Cipar, Izrael, Poljska i Ukrajina. Danas još uvijek između 40.000 i 70.000 Armenaca živi u Turskoj, većinom u području Istanbula.
Armenija se ističe velikom raznolikošću krajolika. Klima je kontinentalna s vrućim ljetima i hladnim zimama te s malo padalina (200-400 mm), koje padaju većinom u jesen i proljeće. Najhladnije je i i najviše padalina ima (do 800 mm) u planinskim područjima na sjeveru i sjeveroistoku države, a najtoplije je na granici s Iranom. Na središnjoj visoravni padne do 250 mm padalina ljeti, a srednja zimska temperatura je oko 0°C, srednja ljetna temperatura oko 25°C. Ljeti dnevna temperatura u Erevanu može dosegnuti 44°C, dok u zimskim noćima može pasti na -15°C. Zima brzo prelazi u ljeto i obratno, pa su proljeće i jesen slabi i kratki. Najbolje vrijeme za posjet je od svibnja do listopada kad su temperature umjerenije.
Najplodnija tla nalaze se na riječnim naplavinama od vulkanskih stijena u kotlinama i dolinama, drugdje prevladavaju stjenovita tla. Vegetacija na 2000-2500 m čini stepa, u višim zonama listopadne šume (hrast,bukva), a u još višima planinski pašnjaci. Šume pokrivaju 13 % površine. Sve armenske rijeke pripadaju slivu Kaspijskog jezera u koje se odvodnjavaju preko Arasa i Kure. Aras je najveća i najvažnija rijeka, i njezinom slivu pripada 76 % ukupne površine i ujedno predstavlja prirodnu granicu prema Iranu i većem dijelu Turske. Sjeveroistočni dijelovi se odvodnjavaju prema rijeci Kuri. Jezero Sevan koje je široko preko 70 km i dugačko 376 km predstavlja najveći slatkovodni rezervar ne samo u Armeniji nego na cijelom Kavkazu. Nalazi se u kotlini na nadmorskoj visini od 2.070 m. Pored Sevana, postoji još oko 300-tinjak manjih jezera širom zemlje, ukupne zapremine oko 300 milijuna m³ vode.
Velika većina Armenaca, oko 93% kršćanskog stanovništva, pripada Armenskoj apostolskoj crkvi, koja je neovisna crkva unutar kršćanstva, a spada među istočne pravoslavne crkve. Armenija je prva zemlja na svijetu koja je prihvatila kršćanstvo kao državnu religiju, što se smatra da se dogodilo 301. godine. Prema vjerovanju, Armensku apostolsku crkvu osnovali su Isusovi apostoli Sveti Juda Tadej i Sveti Bartolomej koji su propovijedali kršćanstvo u Armeniji između 40. i 60. godine. Dio stanovništva na sjeverozapadu, uglavnom u pokrajini Širak, čine katolici (rimokatolici i mehitaristi). Mehitaristi su kongregacija benediktanskih redovnika Armenske Katoličke Crkve poznati po izdavanju starih armenskih inačica grčkih tekstova. Sjedište ove crkve je u Bzoummaru u Libanonu. Dio Rusa u Armeniji pripada Ruskoj pravoslavnoj crkvi, Jezidi pripadaju zoroastrizmu, a Kurdi islamu. Židovska zajednica u Armeniji danas je svedena na broj od ispod tisuću pripadnika zbog iseljavanje u Izrael. Sinagoge postoje u Erevanu, te u Sevanu.
Na području današnje Armenije i Gruzije je nastalo mnogo originalnih umjetničkih djela koja imaju odlike naroda koji su dugo vremena vladali ovim područjem – Perzijancima i Rimljanima, te popraćena bizantskom umjentošću iz 5. stoljeća. Armenci su bili prvi narod koji je kršćanstvo proglasio državnom religijom (koncem 3. st.), čak prije Rimskog Carstva, nakon čega je uslijedilo dugo bogato i sretno razdoblje do mongolske provale u 13. stoljeću. U to vrijeme je nastalo mnogo originalnih građevina jedne arhitekture koja se neovisno razvija, posebice oko 10. st. širom Armenije, ali i sjevernog Irana, zapadne Turske, Gruzije i istočnog Azerbajdžana, susrećemo crkve s pravokutnim i monokutnim tlocrtom, kao i crkve s kupolom, a ima i utvrđenih samostanskih kompleksa (kao što su čarobne ruševine Anija, stare armenske prijestolnice). Armenska je arhitektura ostavila trajan utjecaj na kasnije stilove u kavkaskom području. Poseban oblik staroarmenske skulpture predstavljaju velike nadgrobne kamene stele s uklesanim križem u plitkom reljefu, ali s bogatom ornamentalnom dekoracijom – tzv. kečkari. Oni su se očuvali i tijekom mongolske i turske okupacije, duboko u 19. stoljeće.
Tečajni kalkulator
500 AMD = 6.85 HRK
1000 AMD = 13.70 HRK
1 HRK = 73 AMD
100 HRK = 730 AMD
1 euro = 7,5 kuna = 547.5 AMD
