Hrvatsko planinarsko društvo “Bilogora” Bjelovar

Tue, September 24, 2019 - 12:33:51

Krajem kolovoza 2019. dvoje članova HPD "Bilogora" odlučilo je posjetiti dio rumunjskih južnih Karpata koji mnogi smatraju i najljepšim dijelom Karpata. Južne Karpate još nazivaju Transilvanijskim ili Rumunjskim Alpama. U dijelu planina Fagaraš nalazi se Moldoveanu najviši vrh Rumunjske.

Bjelovarskim planinarima nije prvi put da su na Karpatima, planinskom lancu srednje Europe dugom preko 1300 kilometara koji spada u mlade ulančane planine. Čak se mogu pohvaliti da su ih obišli gotovo kompletne od zapadnih Karpata 2009. –te u Češkoj, rumunjskih Karpata 2011.-te, 2012.-te Tatri u Slovačkoj i Poljskoj te istočnih ukrajinskih šumovitih Karpata prošle godine. Jedna od bitnih karakteristika Karpata koja ih čini privlačnim za posjet je bogatstvo flore i faune koja je uvjetovana manjim brojem ljudi koji žive u tim područjima ali i velikim šumskim prostranstvima kao i težim (dužim) pristupima planinskim grebenima i vrhovima. To donosi veliku bioraznolikost tako da Karpati danas u srednjoj Europi predstavljaju najveće stanište biljnih i životinjskih vrsta te omogućavaju očuvanje te biološke raznolikosti.

Osam je godina prošlo kako je troje članova Društva posjetilo prekrasne rumunjske Karpate. Krajem kolovoza 2019. dvoje članova, Dijana i Željko, pod vodstvom iskusnog Milana Rajšića odlučilo je posjetiti dio rumunjskih južnih Karpata koji mnogi smatraju i najljepšim dijelom Karpata. Južne Karpate još nazivaju Transilvanijskim ili Rumunjskim Alpama. U dijelu planina Fagaraš nalazi se Moldoveanu najviši vrh Rumunjske. Veličanstveni centralni greben planina Fagaraš proteže se od zapada prema istoku u dužini preko 70 kilometara i širini 40 kilometara.

Od ukupno 14 planinarskih vrhova Rumunjske iznad 2500 metara ovdje ih je čak osam. Ovo područje odlikuje i najgušća vodena mreža u Rumunjskoj s karakterističnim planinskim ili gorskim jezerima i Cascada Bales, najpoznatijim vodopadom. Planinska jezera nazivaju se planinskim biserima jer podsjećaju na manja ili veća ogledala rasuta po planinskim ledenjačkim dolinama (tamno plave ili modre boje, smaragdno zelene).

U rumunjske Karpate se opet, kao i prošle godine u ukrajinske Karpate, putovalo vlakom. Koprivnica već tradicionalno postaje polazna točka pa kroz Mađarsku uz Balaton do Budimpešte i dalje kroz Rumunjsku i nazad. Jedna od najvećih prednosti putovanja vlakom spavaćim kolima je da omogućuje cijelonoćni odmor ali onda većinom zbog dužeg pristupa planini zahtjeva i dodatni prijevoz (kombi, autobus ili stopiranje) ili pješačenje.Zbog dugog pristupa pod samu planinu naš uspon bio je podijeljen u dva dana. Prvog dana trebalo nam je sa željezničke stanice dobra 3 sata kombiniranog hodanja, po asfaltu i tvrdom poljskom putu, do mjesta Viktorija koje je tek u podnožju planine. Onda još 4,5 kilometra dobrog makadama do početka prave planinarske staze. Planinarska staza u brojnim zavojima , kroz predivnu smrekovu šumu, savladava preostalih 700 metara visinske razlike koje smo trebali proći do planinarskog doma Turnuri u kojem smo noćili. Četiri sata koliko nam je trebalo za ovaj dio prošlo je kao u snu jer smo bili opčinjeni ljepotom i prirodnošću smrekove šume i snagom brojnih potoka koji presijecaju stazu preko drvenih mostića vješto uklopljenih u okoliš.


Planinarski dom Turnuri nalazi se na 1540 metara nadmorske visine iznad gornje granice šumske vegetacije predivno uklopljen u idilični krajolik iznad samog potoka koji mu daje zvučnu dekoraciju. Može se reći da je nama bio itekako na idealnom mjestu jer nam je bilo dovoljno hodanja za prvi dan. Domar nam je priredio domaću juhicu u kombinaciji s hranom iz svojih ruksaka te uz dobrodošlo „pivce“ brzo smo vratili energiju.


Drugi dan krenuli smo rano, malo poslije šest sati, savladavajući zavojitu stazu po prostranim karpatskim travnatim padinama. Već za dva sata dolazimo do planinarskog doma Podragu koji se nalazi uz nekoliko od onih, planinarskih bisera, ledenjačkih jezera, ogledala ovih ledenjačkih dolina. Nakon kratkog odmora nastavljamo se oštrim zavojima uspinjati do grebena, na 2300 metara, koji nam otvara nepregledni karpatski planinski svijet. Dalje staza ide grebenom i nije zahtjevna do završnih sat uspona prije samog vrha kad treba savladati znatnu strminu. Po ovom predivnom grebenu ne može se i ne treba žuriti jer pogledi te čas odvlače preko drugih izraženih grebena i padina čas do duboko usječenih dolina. Baš s grebena se može jasno vidjeti asimetričnost reljefa koji ovaj dio razlikuje od ostalog dijela Karpata.



U podne smo na Moldoveanu „krovu Rumunjske“, 2544 metara najvišem vrhu države. Nije pretjerana gužva, a vidici pucaju na sve strane.


Moglo bi se ovdje meditirati satima da nas ne čeka još 1100 metara zahtjevno spusta do planinarske kuće Valea Sambatei . To i nije pretjerana visinska razlika za spuštanje da nas četiri puta nije spustilo 200-tinjak visinskih metara pa skoro opet vratilo na istu visinu. Oko vrha su se pomalo počeli vrtjeti oblaci s laganim prelazima magle pa smo dodatno pojačali gas ali opet nam je trebalo dobrih pet sati do planinarske kuće.

U turističkom dijelu imali smo cjelodnevne obilaske gradova Brašova i Sibiua. Za Brašov mnogi tvrde da je jedan od najljepših u Europi, a obiluje srednovjekovnim kulama između kojih se probijaju brojne građevine u gotičkom stilu od kojih se unutar starogradske jezgre ističe Crna crkva, najveća protestanska crkva u Rumunjskoj. Fasade u starogradskoj jezgri su posebno obnovljene tako da su zgrade, stari spomenici, crkve i utvrde dobile novi sjaj. Treba još napomenuti da grad ima prekrasno uređene parkove i spomenike kulture.
Sibiu je upola manji gradić od Brašova, a nama još prisniji. 2007. godine proglašen je europskom prijestolnicom kulture.

Grad se može podijeliti na dvije cjeline : Gornji grad s većinom znamenitosti i Donji grad s kamenitim ulicama i šarenim kućama koje gledaju na rijeku Cibin. Posebno smo se oduševili s tri glavna trga koji dominiraju Gornjim gradom. Imali smo sreće jer se na Velikom trgu (rum. Piata Mare) održavao veliki renesansni festival pa je bilo posebno živo. Ljubitelji dobre hrane mogu svakako doći na svoje zbog prihvatljivih cijena i kvalitete.Nakon oduševljenja južnim rumunjskim Karpatima po njihovoj nepreglednosti i ljepoti i rumunjski gradići ostavili su nas bez daha. Po ovom što smo vidjeli i doživjeli možemo ustvrditi : Rumunjska je veća Europa od nas . Ali da bi bili sigurniji u našu procjenu svakako ćemo je posjetiti još koji put.